Svi smo već osjetili taj nalet koji prođe kroz tijelo – kada kašljete, zrak eksplozivno izlazi iz organizma van. Iako kašalj zna biti jako naporan, ne biste trebali čekati da sam od sebe prođe, već ga radije sagledajte onakvim kakav jest: odličan zaštitni refleks Vašeg tijela.
Kašalj predstavlja jedan zaštitni mehanizam ljudskog tijela. On nastaje kada hemijski ili mehanički podražaji utiču na disajnedisajne puteve. To, na primjer, mogu biti udahnute čestice prašine ili strana tijela koja su dospjela u disajne puteve ili bronhije. Da bi se disajnidisajni putevi očistili od stranih supstanci, zrak se eksplozivno izbacuje iz organizma tako da se te čestice uklone iz tijela i slobodno disanje ponovo postaje moguće.
Još jedan razlog za kašalj često je virusna infekcija, tj. prehlada ili akutni bronhitis. Uzročnici bolesti često se najprije nastane u gornjim disajnidisajnim putevima, a zatim se šire na donje disajne puteve.
Virusi koji su prodrli u tijelo napadaju stanice bronhijalne sluznice i tako mogu remetiti funkciju takozvanih cilija. Ove fine dlačice na sluznici disajnih puteva imaju zadaću da osiguravaju prirodno uklanjanje sekreta – i svega što je u njemu uhvaćeno – iz disajnih puteva. Možemo reći da se na taj način pluća čiste „iznutra prema vani“. Kada dođe do infekcije, proizvodi se još više sekreta koji ima zadatak uklanjanje uzročnika bolesti iz pluća. Ali ako cilije više ne mogu obavljati svoju funkciju čišćenja, naše tijelo pokušava kašljanjem ukloniti sav nakupljeni sekret. Ako je prisutna velika količina sekreta, tada je riječ o takozvanom produktivnom kašlju.
Dobra vijest: Sve dok je imunološki sistem očuvan, tijelo se obično može samostalno izboriti protiv uzročnika bolesti. Međutim, tijekom tipične sezone prehlade, imunološkisistem može biti oslabljen faktorima kao što su propuh, vlažna odjeća ili, pak, hladna stopala ili suhe sluznice – tada su virusima sva vrata širom otvorena. U kontaktu s prehlađenim osobama na poslu, u vrtiću ili školi, virusi u bronhije mogu prodrijeti kapljičnom infekcijom putem disajnih puteva. Da biste izbjegli takav razvoj situacije, preporučljivo je pratiti opšta pravila higijene. Ali, ako ste se već zarazili, pomoći Vam može bolje razumijevanje različitih pojmova vezanih uz kašalj. Tako ćete prilikom posjete ljekaru ili u apoteci točno moći opisati svoj oblik kašlja i brže pronaći najbolji lijek za ublažavanje Vaših tegoba.
U svakodnevici obično razlikujemo suhi odnosno neproduktivni kašalj od produktivnog odnosno kašlja sa šlajmom (sekretom).
Ponekad je dovoljno udahnuti samo zrno prašine ili suhi grijani zrak u prostoru: Kada je sluznica grla suha i nadražena, i najmanji povod može izazvati kašalj ili pravi napad kašlja. Ono što je karakteristično za ovaj kašalj je da funkcija čišćenja nije dovoljna za disajne puteve. Bez izlučivanja sekreta, kašalj nema pravu fiziološku korist u prijenosu sluzi, već je prvenstveno reakcija na podražaj. Stručnim rječnikom to se naziva neproduktivnim kašljem, također poznat i kao suhi kašalj ili nadražajni kašalj. Ovaj neproduktivni kašalj je suh, glasan i može biti posebno ometajući naveče i noću, kradući Vama i drugima dragocjeni san. Načelno svakako vrijedi: Tokom prirodnog procesa ozdravljenja, nakon faze produktivnog kašlja može se pojaviti suhi kašalj.
Produktivni kašalj je vlažan, sluzav i kod njega dolazi do povećane i čujne proizvodnje sluzavog sekreta. Ova sluz može predstavljati hranjivo tlo za uzročnike bolesti kao što su bakterije. Umjesto da potiskujete nagon na kašalj, važno je podržati iskašljavanje sekreta – na taj se način bronhije pune sluzi mogu osloboditi nakupljenog sekreta. Međutim, kašljanjem odvojena sluz često se proguta čim dospije u grkljan, pa se niti ne primijeti odmah. Stoga laiku nije tako lako razlikovati suhi od produktivnog kašlja. Ali koristan može biti pažljiviji pregled ispljuvka – ako postoji – jer može dati indikaciju uzroka bolesti i ljekar ga može procijeniti.
Prirodno sredstvo za rješavanje kašlja u obliku toplog ili hladnog napitka
Osim što razlikujemo suhi i produktivni kašalj, kašalj se također klasificira s obzirom na njegovo trajanje. Iz toga proizlazi podjela na akutni, subakutni i hronični kašalj.
Ova vrsta kašlja traje oko dvije sedmice i obično je izazvana infekcijom disajnih puteva kao što je prehlada. Ali i alergija ili udisanje stranog tijela također može dovesti do akutnog napada kašlja.
Subakutni kašalj obično traje oko dvije do osam sedmica. Uzrok je obično infekcija disajnih puteva koja nije do kraja izliječena, iako su se, osim suhog kašlja, ostali simptomi već povukli.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kašalj se smatra hroničnim ako su kašalj i ispljuvak prisutni većinu dana tokom najmanje tri mjeseca u dvije uzastopne godine. Razlozi za to mogu biti različiti, a astma, hronični bronhitis ili hronična plućna bolest kao što je HOPB(hronična opstruktivna plućna bolest) samo su neki od njih. Oni mogu dovesti do trajnog suženja bronhija i uzrokovati dugotrajne simptome. Osim toga, kod pogođenih osoba osjetljivost refleksa kašlja može biti povećana. Često su dovoljni i slabi, prikriveni uticaji, kao što su dugotrajno govorenje, promjene temperature, mirisi i sl., koji mogu izazvati kašalj. I ovdje se biljni lijekovi protiv kašlja, kao što je Prospan®, mogu koristiti za ublažavanje simptoma hroničnih upalnih bolesti bronhija.
Kao i hunjavica, kašalj je također dio uobičajene prehlade, ali njegov vrhunac obično se očekuje tek kada se drugi simptomi već dobrim dijelom povuku. S obzirom na to, kašalj je često dugotrajniji od ostalih simptoma. Tako npr. akutni kašalj povezan s prehladom može potrajati dvije sedmice ili duže, a zatim preći u subakutni kašalj.
2-3 dana suhi kašalj bez ispljuvka
Do 14 dana kašalj s ispljuvkom i sluzi
Do 8 sedmica suhi kašalj
U prvoj se fazi najčešće razvija suhi nadražajni kašalj koji traje dva do tri dana.
U drugoj fazi može nastupiti akutni bronhitis. Kao odbrambena reakcija protiv virusa dolazi do upale stanica sluznice u bronhijama. Tijelo se želi riješiti nastanjenih virusa i zatoproizvodi veću količinu sluzi u bronhijama kojoj je zadaća uhvatiti viruse prehlade i izbaciti ih iz organizma. Međutim, cilije u bronhijama zbog navedene povećane proizvodnje sluzi više ne mogu tako dobro obavljati svoju stvarnu zadaću – funkciju samočišćenja. Zbog toga Vaše tijelo pokreće kašalj kao dodatni mehanizam. Sve veće začepljenje može izazvati grčenje bronhijalnih mišića što se kasnije može manifestirati u bolnim napadima kašlja. Budući da akutni bronhitis često nastupa kao posljedica prehlade, uz kašalj se mogu pojaviti i blago povišena temperatura, hunjavica i grlobolja.
U trećoj fazi tijelo se oporavlja od bolesti. S obzirom da zbog upale pate i disajni putevi, ponekad i u ovoj fazi može potrajati suhi nadražajni kašalj koji može trajati i duže od dvije sedmice same faze akutne bolesti.
Za liječenje kašlja uzrokovanog prehladom preporučuje se korištenje biljnih lijekova protiv kašlja.
Ali na kraju je jedno najvažnije: Važno je da Vi ili Vaši najmiliji čim prije ozdravite. Zato sebi priuštite puno odmora u krevetu. Time ćete čuvati svoje tijelo od bespotrebnog napora i osnažiti svoj imunološki sistem.
Zahvaljujući jedinstvenoj aktivnoj komponenti i 70 godina iskustva, lijek Prospan® ima snažan efekat i dokazano brzo djeluje na kašalj i bronhitis. Milioni pacijenata širom svijeta zato vjeruju u snagu ovog lijeka proizvedenog u Njemačkoj.
Gotovo nijedna bolest disajnih puteva ne može proći bez kašlja. Prema tome, uzroci kašlja mogu biti raznovrsni. Da biste utvrdili šta je tačno uzrokovalo kašalj, treba pobliže sagledati ove moguće bolesti:
.
Kod obične prehlade se radi o infekciji gornjih disajnih puteva. Ona se manifestuje kroz simptome kao što su grlobolja, hunjavica i promuklost. Često se javlja i kašalj koji je uslovljen prehladom. Prehlade su naročito česte u jesen i zimi, a dvije do četiri infekcije godišnje nisu neuobičajena pojava za odrasle. S druge strane, djeca mogu doživjeti kašalj i hunjavicu čak osam do dvanaest puta tokom jedne godine. Samtok prehlade prilično je individualan, a glavno pravilo je da bi se simptomi bez komplikacija trebali početi povlačiti nakon tri do sedam dana i nestati nakon otprilike dvije sedmice.
Kada govorimo o „pravoj“ gripi, onda je riječ o virusnoj gripi koju u tijelu uzrokuje virus influence. Postoje tri tipa virusa influence (A, B, C), a najopasniji je virus influence tipa A. Virus je rasprostranjen širom svijeta i neprestano se mijenja, što predstavlja izazov u proizvodnji odgovarajućeg cjepiva.
Prenos se obično odvija putem kapljične infekcije. Često se može primijetiti kako se poistovjećuju pojmovi prehlade i gripe. Ali kod ove usporedbe treba biti oprezan jer gripa i prehlada nisu isto! Kod „prave“ gripe simptomi se obično pojavljuju iznenada i naglo. Gripa obično počinje osjećajem hladnoće i osoba se osjeća jako bolesno. Čak može doći i do pojave povišene tjelesne temperature do 40 stepeni. Ostali mogući simptomi su grlobolja, suhi kašalj, hunjavica, suzne oči, mučnina i glavobolja.
Kada nema komplikacija, gripa se obično prevlada za jednu do dvije sedmice, a mirovanje u tom periodu je obavezno! Međutim, i opštee zdravstveno stanje oboljele osobe igra važnu ulogu. Kod starijih osoba, dojenčadi ili osoba s drugim bolestima, gripa može razviti teži oblik ili čak postati opasna po život. Imunološki sistem također je izuzetno oslabljen nakon razdoblja akutne infekcije. Tijelo je u akutnoj fazi, ali i nakon nje, posebno osjetljivo na bakterijske infekcije, poput upale pluća ili uha. Kašalj se može pojaviti i kao mogući simptom COVID-19 infekcije koji često bude popraćen povišenom tjelesnom temperaturom i hunjavicom. U tom slučaju važno je obratiti posebnu pažnju na vlastite simptome. Da biste isključili oboljenje od koronavirusa, možete napraviti brzi test ili PCR test. Međutim, u svakom slučaju vrijedi: Ako sumnjate na infekciju, budite obzirni prema osobama u Vašoj okolini i po potrebi se izolujte dok ne isključite opasnost od zaraze.
Sluznica disajnih puteva kod napada virusa reaguje upalom. Budući da su donji i gornji disajni putevi anatomski povezani i funkcionalno slične građe, infekcija gornjih disajnih putova, poput hunjavice i upale sinusa, u kratko se vrijeme može proširiti na bronhije (tzv. promjena sprata). U takvom slučaju upala bronhija, poznata kao akutni bronhitis, oslobađa hemijske transmitere koji dodatno nadražuju bronhijalnu sluznicu. Uz to dolazi i do pojačanog stvaranja sluzi što može izazvati mehanički nadražaj na kašalj. Milioniprisutnih cilija koji su zapravo odgovorni za prenos sluzi više nisu u stanju potpuno odvoditi sluz iz organizma. Kako bolest napreduje, tako može doći do grčeva u bronhijalnim mišićima. Tijelo se pokušava riješiti sluzi stezanjem mišića u kombinaciji s kašljem.
Ozbiljnost i trajanje upale pluća ovise o uzročniku bolesti i općem stanju bolesnika. Međutim, načelno se može reći da su najteže bakterijski izazvane pneumonije. Važno je da se upala pluća liječi pod nadzorom liječnika. Ako je Vaš imunološki sistem oslabljen, postoji velika opasnost od razvoja upale pluća. U 70 posto slučajeva uzrok su bakterije, a u rjeđim slučajevima virusi ili gljivice. Budući da je imunološki sistem Vašeg tijela oslabljen, infekcija prodire sve do alveola u plućima što se potom odražava na samo disanje. Upala pluća obično je popraćena povišenom temperaturom, drhtavicom i bolovima u grudima.
Kod osoba koje boluju od astme, bronhije pretjerano reaguju na podražaje koji se udišu kroz zrak. U slučaju alergijske astme, to mogu biti alergeni kao što su životinjska dlaka, grinje ili polen.
Postoje mnogi uzroci za pojavu astme: genetska predispozicija, alergije ili psihosomatski poremećaji. Disajni putevi se tokom napada astme sužavaju i osjećate se kao da Vam ponestaje zraka. Kod oboljele osobe se iznenada javlja osjećaj nedostatka zraka i strah od gušenja. Napad astme može biti popraćen piskanjem, kašljem, šlajmom te osjećajem stezanja i pritiska u grudima
Ako Vi ili Vaša djeca bolujete od astmatičnih bolesti, načelno biste se trebali liječiti pod nadzorom ljekara. Ovdje je važno da ljekar u ranoj fazi započne terapiju astme i da je se pacijenti pridržavaju, posebno jer se astma može dobro liječiti lijekovima.
Ako su pluća trajno upaljena, moguće je da iza toga stoji takozvana HOPB (hronična opstruktivna plućna bolest). U tom slučaju, disajni putevi su konstantno upaljeni i suženi. Budući da se HOPB ne može izliječiti, važno je s nadležnim plućnim specijalistom dogovoriti odgovarajuću terapiju za individualnu životnu situaciju pacijenta.
Naravno, svako od nas želi izbjeći prehladu koliko god je to moguće. A dobro je da postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste sačuvali zdravlje.
Donosimo naše najbolje savjete za prevenciju kašlja:
Kod sljedećih simptoma potrebna je konsultacija sa ljekarom:
Ali ne brinite: U većini slučajeva kašalj nije ozbiljnija bolest i kod zdravih ljudi obično prolazi nakon nekoliko sedmica. Osobe koje se dugo bore s teškim simptomima trebale bi se posavjetovati s ljekarom kako bi se isključio ozbiljniji uzrok kašlja.
